U javnom prostoru sve se češće čuje teza: “zaduživanje uništava državu”. Taj narativ zvuči populistički primamljivo, ali je ujedno i opasan. U trenutnim geopolitičkim, demografskim i ekonomskim okolnostima, takva teza predstavlja ili nepoznavanje osnovnih makroekonomskih principa ili svjesnu sabotažu modernizacijskog kursa države, posebno Federacije BiH.
Bosna i Hercegovina – posebno Federacija – nema prirodne resurse poput nafte ili gasa, nema visokotehnološki izvoz, a ni stabilan ekonomski suficit. U takvim uvjetima, zaduživanje za strateške investicije (infrastruktura, obrazovanje, energetika, digitalizacija) nije luksuz, nego jedini racionalni put preživljavanja i razvoja.
U protivnom, očekuje nas: Masovni egzodus mladih i porodica, negativni prirodni priraštaj, uvoz jeftine radne snage, erozija nacionalnog tkiva (demografska supstitucija), dezintegracija društvenog konsenzusa o zajedničkoj budućnosti.
Bosna i Hercegovina – posebno Federacija – nema prirodne resurse poput nafte ili gasa, nema visokotehnološki izvoz, a ni stabilan ekonomski suficit. U takvim uvjetima, zaduživanje za strateške investicije (infrastruktura, obrazovanje, energetika, digitalizacija) nije luksuz, nego jedini racionalni put preživljavanja i razvoja.
Makroekonomska logika: Dug nije zlo sam po sebi
Ključno je razlikovati konstruktivni (razvojni) dug i potrošački dug bez efekta. Ako država uzima kredite za autoputeve, digitalizaciju javne uprave, podsticaje za industriju, obrazovanje, energetsku transformaciju — to su pametna zaduženja. Ona stvaraju novu vrijednost, povećavaju BDP, smanjuju nezaposlenost i generišu povrat kroz poreze.
Ignorisati ovakav pristup znači doslovno: ostati nerazvijen.
U poslovnom svijetu niko ne napreduje bez ulaganja. Isto vrijedi za državu. Odbijati svaki vid zaduženja je strategija stagnacije i siromaštva.
Zaduženja bez rasta, infrastrukture i efekta
SDA je u periodu 2002–2022. konstantno zaduživala Federaciju. Ključno pitanje nije da li su se zaduživali, već šta je urađeno s tim novcem.
Rezultati:
- Nema novih autoputeva osim onih koje je financirala EU i EBRD
- Nema industrijskih zona, niža digitalizacija od Kosova
- Prosječne plate stagniraju (posebno u SBK)
- Nema modernih željeznica, tramvaja, trolejbusa, solarnih farmi, itd.
Poseban primjer je Srednjobosanski kanton (SBK). Iako je tamo SDA suvereno vladala u zadnjih 20 godina, radi se o najsiromašnijoj regiji u Bosni i Hercegovini. Porazno je naglašavati ovaj kanton ima značajno nižu prosječnu platu nego jedna Republika Srpska.
To pokazuje da je SDA preferirala sistem u kojem koristi javne resurse za partijsku mrežu privilegiranih pojedinaca, dok je šira populacija bila gurnuta u siromaštvo, migracije i ovisnost o stranačkom milosrđu.
Kakva je politika vladajuće Trojke?
Trojka je naslijedila sistem u kojem gotovo nijedan kapitalni projekat nije bio spreman za implementaciju. Danas je suočena s ogromnim pritiskom: modernizirati Federaciju pod makroekonomskim, infrastrukturnim i socijalnim stresom.
Njihovo zaduživanje jeste visoko – ali prvi put ide uz:
- Povećanja plata u zdravstvu, prosvjeti i javnim službama,
- Direktnu podršku studentima i penzionerima,
- Aktiviranje kapitalnih projekata (putna infrastruktura, željeznice, energetska tranzicija)
- Transparentnije trošenje javnog novca
Grešaka ima – ali nema više modela “zaduži se i ne uradi ništa”.
Zaduživanje Federacije BiH nije prijetnja – nego jedina preostala alatka za opstanak. Onaj ko se protivi svakom obliku zaduživanja bez sagledavanja šire slike, ili ne razumije ekonomiju, ili svjesno želi stagnaciju, siromaštvo i destabilizaciju države.
U narednoj deceniji će sve zavisiti od toga da li ćemo investirati u budućnost, ili živjeti u lažnoj sigurnosti budžetskog statusa quo dok mladi nestaju, ekonomija vene i zemlja se prazni.