Dok se u Bosni i Hercegovini svakodnevno vode političke borbe, brojke o ekonomiji otkrivaju mnogo više nego izjave političara. Prema dostupnim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine fiskalni promet u Federaciji BiH iznosio je oko 34,5 milijardi KM, dok je u Republici Srpskoj zabilježeno svega 5,3 milijarde. To znači da je promet u Federaciji skoro sedam puta veći.
Ovu razliku nedavno je naglasio i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je oštro kritikovao vlast SNSD-a u RS-u. Kako tvrdi, ovakav podatak najbolje pokazuje šta je vladajuća struktura uradila od entiteta: javna preduzeća su rasprodana, penzioni fondovi pred kolapsom, a pojedinci bliski vlasti se bogate.
Ekonomisti upozoravaju da ovakva disproporcija nije samo posljedica razlike u veličini i broju stanovnika. U Republici Srpskoj, prema podacima iz medija, zaduženost je gotovo dvostruko veća nego u Federaciji, a ekonomska aktivnost slabije se bilježi i kroz sistem fiskalizacije. Uz to, rast broja zaposlenih i potrošnje je znatno izraženiji u Federaciji, posebno u urbanim centrima.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da je dio privrednih aktivnosti u RS-u van fiskalnog sistema, što dodatno smanjuje zvanične pokazatelje. Ipak, i pored toga, razlika je toliko velika da govori o dubokim problemima u ekonomiji i menadžmentu javnih resursa.
Ovi podaci imaju i jasnu političku težinu. Konakovićeve kritike upućene SNSD-u uklapaju se u širi narativ opozicije i međunarodnih partnera koji već dugo upozoravaju na visoku korupciju i loše upravljanje u RS-u.
Za vlast u Banjoj Luci, međutim, ovakve tvrdnje predstavljaju udar na politički legitimitet i instrument za dodatnu homogenizaciju biračkog tijela. Umjesto ekonomskih argumenata, u javnom prostoru najčešće se koriste političke poruke i sukobi s institucijama BiH.
Ako se trendovi nastave, Republika Srpska mogla bi se suočiti s ozbiljnim problemima održivosti javnih finansija, uključujući i isplatu penzija i plata u javnom sektoru. To otvara prostor za rast socijalnih tenzija, iseljavanje radne snage i dodatnu ekonomsku stagnaciju.
