Milorad Dodik, lider SNSD-a i bivši predsjednik Republike Srpske, početkom septembra 2025. ponovo je sletio u Moskvu. Iako je njegov predsjednički mandat okončan odlukom Centralne izborne komisije BiH i potvrđen presudom suda, Dodik ne odustaje od političkih ambicija i pokušaja da se predstavi kao nezaobilazan faktor u BiH. Dodikova dvodnevna posjeta Rusiji, od 9. do 10. septembra, bila je njegov treći odlazak u Moskvu tokom 2025. godine — ranije je boravio u Rusiji krajem marta i 9. maja, na Dan pobjede.
Za Dodika, Moskva je ostala glavno utočište i jedini međunarodni saveznik koji mu otvoreno pruža politički legitimitet. Za Rusiju, s druge strane, Dodik je koristan instrument destabilizacije Balkana i širenja utjecaja u regiji.
Ključni sastanci i poruke iz Moskve
Na sastanku sa Sergejem Lavrovim, ruskim ministrom vanjskih poslova, Dodik je ponovio svoje poznate stavove – da je Zapad od prvog dana nakon Daytona krenuo u rušenje sporazuma i da je ideja “jedan čovjek – jedan glas” prijetnja autonomiji Republike Srpske. Zahvalio je Rusiji na “ispravnom razumijevanju situacije u BiH” i podršci u očuvanju “izvornog Dejtona”.
Lavrov je zauzvrat situaciju u BiH opisao kao “najdublju političku krizu u posljednjih 30 godina”, upozoravajući da ona može destabilizovati cijeli Balkan. Optužio je Zapad da pokušava ukloniti srpske lidere kroz “fabricirane slučajeve” i najavio da će BiH biti na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a 31. oktobra, kada Rusija predsjedava tim tijelom.
Dodik je tom prilikom istakao da su visoki predstavnici donijeli preko 280 odluka koje su, po njemu, promijenile ustavni poredak BiH, te podsjetio da je smijenjeno nekoliko stotina izabranih zvaničnika, od čega je većina iz RS. Posebno je kritikovao Christiana Schmidta, kojeg naziva “nelegitimnim”, i zatražio rusku pomoć za zatvaranje OHR-a i reformu Ustavnog suda BiH. Istog dana Dodik je razgovarao i sa Jurijem Ušakovim, Putinovim bliskim savjetnikom. Iako detalji sastanka nisu objavljeni, poznato je da su razgovarali o bilateralnim odnosima i ruskoj podršci RS-u.
Dodikovi ciljevi
Dodik nije krio namjeru da od Moskve traži podršku za veto na produženje mandata EUFOR-ove misije Althea u BiH. Također je govorio i o podršci za referendum o nezavisnosti RS. Jasno je da želi iskoristiti ruski veto u UN-u kako bi zaustavio zapadne inicijative i učvrstio vlastitu poziciju.
Pored toga, posjeta Moskvi za njega je imala i unutrašnjopolitički značaj – pokazati biračima u RS da i dalje ima snažnog zaštitnika, te da ga međunarodna scena i dalje priznaje. Time pokušava da obnovi legitimitet nakon što je pravosnažno izgubio predsjedničku funkciju.
Šta Rusija može uraditi za Dodika?
Pitanje koje se prirodno nameće nakon Dodikove posjete Moskvi jeste: šta Rusija uopće može konkretno učiniti za njega? Dosadašnja iskustva pokazuju da je najjači adut Moskve upravo u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje može uložiti veto na odluke koje ne idu u korist Dodika ili Republike Srpske – primjerice, na produženje mandata misije EUFOR Althea.
No, politička podrška nije jedini instrument. Moskva raspolaže i sigurnosnim polugama u regionu. Poznato je da dio srpskih dobrovoljaca ratuje na strani Rusije u Ukrajini, što pokazuje da Kremlj ima direktne kanale utjecaja u vojnom segmentu. Osim toga, “humanitarni” tj. obavještajni centar u Nišu, koji Rusija godinama koristi za različite operacije u Srbiji i šire, može poslužiti kao oslonac za koordinaciju pritisaka i obavještajnih aktivnosti vezanih za BiH.
Ekonomski i energetski aspekt nije zanemariv: iako su zapadne sankcije značajno suzile prostor, Rusija Dodiku može ponuditi simbolične investicije, aranžmane u sektoru energenata ili medijsku podršku preko svojih propagandnih kanala. Time bi se dodatno održavao narativ o “osloncu na Istok”.
Ipak, ono što Rusija ne može uraditi jeste otvoreno priznati nezavisnost Republike Srpske – takav potez bi značio direktno razbijanje međunarodnog poretka i dodatnu izolaciju Moskve. Zbog toga je podrška Dodiku prvenstveno taktička, a ne strateška – on je za Rusiju koristan instrument, ali nikako ključni partner.