Za mnoge posmatrače, upravo taj kontekst čini susrete osjetljivim. Dok se većina međunarodnih partnera poziva na poštivanje ustavnog poretka i odluka Suda BiH i CIK-a, Rusija i Mađarska često nastupaju suprotno. Stoga se nameće pitanje – kakvu političku poruku šalje SDA kada prima njihove ambasadore?
S jedne strane, diplomatska praksa nalaže otvorenost prema svim akterima, čak i onima čiji stavovi nisu usklađeni s većinskim. Održavanje kanala komunikacije može biti korisno za deeskalaciju i jačanje međunarodnog legitimiteta. Međutim, s druge strane, susreti s predstavnicima država koje se dovode u vezu s podrivanjem ustavnog poretka mogu oslabiti percepciju dosljednosti SDA u odbrani institucija i evropskog puta BiH.
Za SDA, ali i širu javnost, ključno pitanje ostaje – je li ovakav sastanak doprinos političkoj stabilnosti ili poruka pogrešnog tajminga koja može dati argumente protivnicima?
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i lider NiP–a, oštro je kritikovao sastanak Izetbegovića i ruskog ambasadora Kalabuhova. Prema njegovim riječima, izjava da su razgovarali “o odnosima Rusije i Bošnjaka” ponovo potvrđuje štetnost i potkapacitiranost političkog djelovanja predsjednika SDA. Konaković je rekao da Bošnjake takvi susreti svedu na “vjersko pleme” — umjesto da budu priznati kao politički narod sa jasno definisanim pravima.
Dodao je kako izjave ruskog ambasadora, koji osporava legitimnost Visokog predstavnika i institucija, ne samo da idu protiv interesa BiH, nego i marginaliziraju Bošnjake u političkom narativu.