Izjava lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da bi “napravio treći entitet kada bi mogao”, te da je “sa SDA bilo lakše pregovarati”, ponovo je pokrenula raspravu o jednom od najosjetljivijih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. U razgovoru za Glas Srpske, Čović je iznio stav da Bosna i Hercegovina može funkcionisati jedino kao država u kojoj su tri konstitutivna naroda ravnopravna, uz jasan naglasak da “unitarna BiH nikada neće zaživjeti”. Poruka nije nova, ali dolazi u trenutku kada politički odnosi na državnom nivou prolaze kroz najveće pregrupisavanje u posljednjoj deceniji.
Čović ističe da bez promjene Ustava nema stvarne osnove za raspravu o preustroju države, ali istovremeno naglašava da je ideja trećeg entiteta “legitimna opcija” u kontekstu borbe za hrvatsku političku autonomiju. Ovakav balans između maksimalističke retorike i priznanja institucionalnih ograničenja sugeriše da se radi o političkoj poruci s više namjena – mobilizaciji biračke baze, stvaranju pritiska u pregovorima i jačanju pregovaračke pozicije HDZ-a u odnosu na partnera iz FBiH i međunarodnu zajednicu.
Politički signali ispod površine
Iako se iz Čovićevih izjava čini da je treći entitet zamišljen kao dugoročni projekat, ključna poruka upućena je na dvije strane: prema protivnicima u Federaciji i prema biračkom tijelu HDZ-a. Poruka hrvatskom biračkom korpusu je jasna – HDZ ostaje jedini garant institucionalne sigurnosti Hrvata i jedina snaga koja “ne odustaje od političke jednakopravnosti”. S druge strane, poruka bošnjačkim strankama, ali i Trojci, jeste da bez ustavnih promjena i dogovora sa HDZ-om – napredak FBiH može biti ograničen.
Čovićev komentar da je “sa SDA bilo lakše” nije slučajan. Njime plasira narativ da je politička scena nakon pada SDA fragmentiranija, te da su interesi stranaka Trojke razuđeniji, što otežava postizanje kompromisa. Time indirektno vrši pritisak na sadašnju federalnu koaliciju da bude kooperativnija u pregovorima o Izbornom zakonu, reorganizaciji Federacije i mogućim ustavnim izmjenama.
Rizici i širi utjecaj: treći entitet kao alat, a ne plan
Iako ideja o trećem entitetu nema realne šanse za realizaciju u trenutnim političkim i međunarodnim okolnostima, sama činjenica da je Čović ponovo stavlja u javni prostor ima strateški efekat. Ovakve izjave održavaju visoke etničke tenzije, pojačavaju osjećaj nesigurnosti među Bošnjacima i Republiku Srpsku dodatno ohrabruju da insistira na vlastitim maksimalističkim projektima.
Posebno je važno naglasiti da međunarodna zajednica kontinuirano šalje poruke da neće dozvoliti promjene ustavnog poretka koje idu prema novim teritorijalnim podjelama, što znači da se Čovićeve izjave prvenstveno trebaju posmatrati kao instrument političkog pritiska – a ne kao realan plan sa operativnim koracima.
Upravo zato, ovakve izjave treba čitati kao dio šire strategije HDZ-a: zadržati dominantnu poziciju među Hrvatima, povećati pritisak na partnere u Federaciji i osigurati da se izborna i ustavna reforma odvijaju u smjeru koji HDZ definiše kao “jedinu garanciju stabilnosti”.