Grad Sarajevo je 28. januara 2026. odlučio da se pridruži postupku u predmetu “Sarajevo Safari” u Milanu. Međutim, 25. februara 2026, kada je Gradsko vijeće davalo saglasnost za konkretne pravne radnje i angažman advokata, SDA je otvorila pitanje zakonitosti izbora gradonačelnika Sarajeva. Klub vijećnika SDA tada je na sjednici Gradskog vijeća zatražio da Samir Avdić prestane obavljati dužnost dok se ne utvrdi da li je njegov izbor proveden zakonito. Zato ovaj slučaj nije važan samo kao još jedan politički sukob u Sarajevu, nego i kao pitanje pravne i procesne pozicije Sarajeva u trenutku kada pokušava nastupiti u osjetljivom međunarodnom predmetu.
Ključna je hronologija. Avdić je izabran u julu 2025. godine, a pitanje legaliteta njegovog izbora nije snažno otvoreno odmah, nego tek u trenutku kada Grad Sarajevo formalno ulazi u međunarodni postupak u Italiji u predmetu “Sarajevo Safari”.
To je razlog zbog kojeg ovu priču ne treba posmatrati samo kao dnevni politički obračun. Redoslijed događaja otvara pitanje zašto se pravna dilema aktivira baš sada i kakve posljedice može proizvesti.
SDA svoj stav temelji na tvrdnji da tokom izbora nisu ispoštovani svi koraci koje propisuje Centralna izborna komisija BiH. To nije tvrdnja koja se može unaprijed odbaciti kao obična politička galama. Pravna osnova za spor može postojati i zato ovo pitanje zaslužuje razmatranje.
Ali jednako je važno šta takav spor proizvodi u praksi. Ako se mandat gradonačelnika dovede pod ozbiljnu pravnu sumnju, onda se ne otvara samo pitanje jedne funkcije, nego i pitanje ko je ovlašten da predstavlja Grad Sarajevo, potpisuje punomoći i vodi pravne radnje u osjetljivom postupku pred stranim pravosuđem.
Zašto je tajming ovdje važan?
U tome je suština. Grad Sarajevo je već donio odluke da uđe u postupak u predmetu “Sarajevo Safari” i da poduzme pravne korake za zastupanje. U takvoj situaciji osporavanje mandata gradonačelnika može proizvesti dodatnu pravnu nesigurnost, bez obzira na to kako će spor na kraju biti riješen.
Zato ovdje nije najvažnije samo hoće li pravna teza SDA biti prihvaćena ili odbijena. Važno je i to što se već sada otvara prostor za sumnju, usporavanje i prebacivanje fokusa sa suštine predmeta na proceduru i unutrašnju legitimaciju.
Ako se “Sarajevo Safari” u javnom prostoru veže za šire i osjetljive teme iz ratnog perioda, onda institucionalno slabljenje Sarajeva može ići u korist svima kojima ne odgovara da Grad u tom predmetu nastupi jasno i sa nespornim pravom da djeluje kao institucija.
Zbog toga ovu priču ne treba svesti samo na odnos SDA i Trojke. Ovo jeste politički spor, ali istovremeno i pitanje procesne pozicije Grada Sarajeva u trenutku kada pokušava nastupiti u međunarodnom postupku.
Ovdje su važne tri stvari. Prvo, pitanje mandata otvoreno je baš u trenutku kada Grad Sarajevo ulazi u važan pravni postupak. Drugo, ne problematizira se samo jedna funkcija, nego i to ko ima pravo da predstavlja Grad i vodi pravne radnje. Treće, takav razvoj događaja može oslabiti poziciju Sarajeva u predmetu koji već ima ozbiljnu političku težinu.