Akcija po nalogu POSKOKA, koju provode Federalna uprava policije i Tužilaštvo FBiH, ušla je u novu fazu. Istražitelji su iz JP Autoceste FBiH, notarskih ureda i nekoliko privatnih firmi izuzeli obimnu dokumentaciju zbog sumnje da je godinama postojala organizovana mreža koja je manipulirala kupovinom zemljišta na trasi budućih dionica autoputa.
Prema dosadašnjim informacijama, sumnja se da su pojedinci bliski upravi Autocesta FBiH, zajedno s privatnim firmama i posrednicima, imali pristup povjerljivim podacima o budućim trasama Koridora Vc. Dok vlasnici zemljišta nisu znali da će njihovi posjedi biti obuhvaćeni projektom, određeni akteri su mjesecima ranije kupovali te iste parcele za relativno male iznose – 30 do 40 hiljada KM.
Nakon što je trasa zvanično objavljena i pokrenuti procesi eksproprijacije, te iste parcele su Autocestama FBiH prodavane po višestruko većim cijenama, nerijetko i deset puta skuplje. U jednom dokumentovanom slučaju, parcela kupljena za oko 36.000 KM ubrzo je preprodata za više od 445.000 KM.
Sistem u kojem su povlaštene informacije postale privatna imovina
Tužilaštvo sumnja da je upravo ova razlika – ogromna, brza i koordinisana – bila ključni motiv za formiranje kriminalne grupe čije aktivnosti istražitelji sada rekonstruiraju. U istrazi se pominje i mogućnost nezakonitog pribavljanja i odavanja poslovnih tajni, zloupotrebe položaja, te pranja novca.
U fokusu je dionica Koridora Vc na području Medakova, Ozimica i Žepča, gdje je u prethodnim godinama realizovan najskuplji dio procesa eksproprijacije. Prema navodima iz prijava koje su isplivale u medijima, privatne firme koje su naglo započinjale kupovinu zemljišta imale su jasne veze s tadašnjom upravom JP Autoceste FBiH, ali i pojedinim političkim figurama zaduženim za prostorno uređenje.
Ovaj slučaj ne ostaje samo u okvirima domaćih institucija. Evropska investicijska banka, jedan od ključnih finansijera autocesta u FBiH, potvrdila je da provodi interne provjere vezane uz moguće nepravilnosti na istoj dionici. To već sada baca sjenu na kredibilitet projekta i otvara pitanje međunarodnog nadzora nad najvećim infrastrukturnim ulaganjima u državi.
Iz JP Autoceste FBiH stigli su demantiji – tvrde da je riječ o „neutemeljenim navodima“ i „medijskim konstrukcijama“. Ipak, činjenica da je izuzeta dokumentacija i da je istraga proširena na više subjekata pokazuje da su sumnje tužilačkih organa dovoljno ozbiljne da traže detaljnu provjeru.
Kako će se slučaj dalje razvijati ovisit će o tome hoće li izuzeti materijali potvrditi da je u BiH godinama postojala strukturirana mreža koja je unaprijed znala gdje će proći autoput – i tu informaciju pretvarala u privatnu zaradu. Ako se to potvrdi, radit će se o jednom od najvećih korupcijskih skandala u historiji domaće infrastrukture.
Za sada, javnost ostaje bez odgovora na najvažnije pitanje: ko je sve znao gdje će proći autoput – i ko je na toj informaciji zaradio stotine hiljada maraka?