Presuda Suda Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku otvorila je novu političku krizu u Republici Srpskoj. Dodik je osuđen na godinu zatvora uz zabranu političkog djelovanja na period od šest godina, što je u praksi dovelo do pitanja – ko je danas predsjednik RS-a?
Dok lider SNSD-a tvrdi da i dalje obavlja dužnost, pravni okvir i politička tumačenja upućuju na sasvim drugačiji scenarij. Naime, prema ustavnim rješenjima i hijerarhiji entitetskih institucija, u slučaju spriječenosti predsjednika, ovlasti prelaze na potpredsjednike. Tu se javlja neočekivani paradoks: jedan od potpredsjednika RS-a je Davor Pranjić iz HDZ-a BiH, predstavnik hrvatskog naroda.
Političke reakcije bile su brze i žestoke. Lider HDZ-a Dragan Čović izjavio je da „Republika Srpska u ovom trenutku nema predsjednika“, naglašavajući da je potrebno popuniti institucionalnu prazninu. Dodik je na to odgovorio usporedbom s Herceg-Bosnom, tvrdeći da bi i njoj trebalo „izabrati predsjednika“.
U cijelu raspravu uključio se i Marinko Božović iz SDS-a, poručivši: „Istina je da RS ima predsjednika, ali Hrvata iz HDZ-a. Nažalost.“ Upravo ta izjava pokazuje koliko je osjetljiva situacija u kojoj se našla entitetska vlast – da zbog presude i zabrane političkog djelovanja, formalno-pravno ovlasti prelaze na dužnosnika iz reda hrvatskog naroda.
Ovakav razvoj događaja ima višestruke implikacije. S jedne strane, pokazuje slabosti političkog sistema u BiH i entitetima, gdje sudske presude otvaraju prostor za institucionalne vakuume. S druge strane, etnička dimenzija dodatno pojačava napetosti – jer u zemlji u kojoj se politički legitimitet često mjeri nacionalnom pripadnošću, činjenica da „Hrvat iz HDZ-a“ privremeno vodi RS izaziva kontroverze.
Pred institucijama je sada ključno pitanje – hoće li Centralna izborna komisija i Narodna skupština RS jasno odrediti ko obavlja funkciju predsjednika, ili će se nastaviti stanje konfuzije i političkog prepucavanja. Jedno je sigurno: ova situacija već sada je presedan koji će se dugo pamtiti u političkoj historiji BiH.