Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 4. oktobra 2026. godine. Za razliku od 2022, kada je Christian Schmidt izmijenio pravila u izbornoj noći, na izborima 2026. unaprijed je poznat okvir po kojem će se nakon glasanja formirati vlast u Federaciji BiH.
Schmidt je tada izmjene donio 2. oktobra, u izbornoj noći, a nova pravila potom su korištena prilikom formiranja vlasti. Posebno je važno razumjeti da glas za kantonalnu skupštinu nije više samo glas za kantonalnu vlast.
Birači direktno biraju zastupnike u kantonalnim skupštinama, a iz kantonalnih skupština biraju se delegati u Dom naroda Federacije BiH. Dom naroda zatim ima važnu ulogu u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, a preko njih i u procesu imenovanja Vlade FBiH.
Schmidtovim izmjenama iz oktobra 2022. broj delegata u Domu naroda povećan je sa 58 na 80. Umjesto po 17 Bošnjaka, Hrvata i Srba, svaki od ova tri kluba danas ima po 23 delegata, dok Klub Ostalih ima 11.
Delegati se biraju iz kantonalnih skupština, a raspodjela se zasniva na posljednjem popisu stanovništva. Istovremeno važi pravilo da svaki kanton daje najmanje jednog delegata određenog konstitutivnog naroda ako je u njegovoj skupštini izabran najmanje jedan zastupnik koji se tako izjašnjava.
Zbog toga nije važno samo koliko će mandata neka stranka osvojiti u kantonalnoj skupštini, nego i nacionalni sastav njenih izabranih zastupnika. Promijenjena su i pravila za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije. Za nominaciju kandidata iz jednog kluba Doma naroda početno je potrebna podrška najmanje 11 od 23 delegata.
Ako klub ne izvrši nominaciju u propisanom roku od 30 dana, prag se spušta na sedam delegata, a ako nominacije nema ni nakon 50 dana, na četiri. To znači da grupa od 13 delegata koja djeluje jedinstveno praktično kontroliše početnu nominaciju u svom klubu, jer preostalih deset delegata ne može skupiti potrebnih 11 potpisa za drugog kandidata.
Važna promjena odnosi se i na imenovanje Vlade Federacije. U redovnoj proceduri predsjednik Federacije imenuje Vladu uz saglasnost oba potpredsjednika, nakon čega imenovanje mora potvrditi većina glasova u Predstavničkom domu FBiH.
Schmidt je u aprilu 2023. donio i rezervni mehanizam za slučaj političke blokade. Trajni ustavni amandman koji uređuje ovu proceduru stupio je na snagu 1. maja 2024. godine.
Ako se Vlada ni nakon dva perioda od po 30 dana ne može imenovati uz saglasnost oba potpredsjednika, predsjednik Federacije može predložiti Vladu uz saglasnost samo jednog potpredsjednika.
Takva Vlada mora dobiti većinu u Predstavničkom domu, a zatim i većinu u Domu naroda, uz dodatni uslov da protiv njenog imenovanja ne glasa najmanje tri petine delegata bilo kojeg kluba konstitutivnih naroda.
Tri petine od 23 delegata znače najmanje 14 glasova protiv.
Drugim riječima, stranka ili koalicija koja kontroliše najmanje 14 delegata u jednom klubu može blokirati imenovanje Vlade kroz ovu rezervnu proceduru.
U početnom odnosu snaga nakon izbora 2022. godine, HDZ BiH imao je 14 delegata u Klubu Hrvata, čime je raspolagao sa mogućnostima blokade. Zbog svega toga rezultat izbora za kantonalne skupštine 2026. godine imat će mnogo veći značaj nego što se na prvi pogled čini.
Birači neće odlučivati samo ko će vladati njihovim kantonom. Izborom kantonalnih zastupnika istovremeno će značajno utjecati na sastav Doma naroda, izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije i, na kraju, na to ko će moći formirati ili blokirati formiranje Vlade Federacije BiH.