U utorak bi u Vašingtonu, u jednoj od sala američkog Kongresa na Capitol Hillu, trebala biti održana promocija Sarajevske hagade u okviru Kongresnog sedera za jevrejski praznik Pesah.
Promociju organiziraju Ambasada SAD-a u BiH, zajedno s jevrejskim udruženjima i uz asistenciju Jevrejske zajednice u BiH. Kao specijalni gosti najavljeni su predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, zatim ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, te ambasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj.
Međutim, Željko Komšić je otkazao dolazak na ovaj događaj. Nezvanično je navedeno da je odlazak u Vašington otkazao zbog posjete Sloveniji, a u međuvremenu je i zvanično potvrđeno na stranicama IFIMES-a u Ljubljani da će Komšić u utorak održati predavanje u tom institutu.
Skup u Vašingtonu vodit će Itzhak Yehoshua, predsjednik Bukharijskog rabinskog vijeća. Prisustvovat će mu i Muath Alamri, glavni izvršni direktor Muslimanskog svjetskog saveza za SAD i Veliku Britaniju, kojem bi tom prilikom trebalo biti uručeno priznanje za doprinos međuvjerskoj toleranciji u svijetu. Najavljeno je i učešće Mohammada bin Abdulkarima Al-Isse, generalnog sekretara Muslimanskog svjetskog saveza. Očekuje se i veliki broj američkih kongresmena i drugih zvaničnika SAD-a, što dodatno pokazuje značaj događaja.
Upravo zato odluka Željka Komšića da umjesto u Vašington ode u Ljubljanu držati predavanje o „Zapadnom Balkanu i EU“ djeluje politički teško opravdano.
U kontekstu kontinuiranih i agresivnih lažnih narativa o muslimanima u BiH i samoj državi, koji primarno dolaze od Milorada Dodika, krugova okupljenih oko SNSD-a, ali i njihovih lobista u SAD-u, ovaj događaj predstavlja rijetku i izuzetno važnu priliku da se istina o Bosni i Hercegovini i Bošnjacima iznese na najvišem političkom nivou.
U materijalima za događa, prema informacijama Raporta, navodi se da je Sarajevska hagada jedan od najvažnijih sačuvanih židovskih ritualnih rukopisa na svijetu, ali i snažan simbol međuvjerske solidarnosti, moralne hrabrosti i zajedničke odgovornosti u vremenima progona. Podsjeća se i da je Hagada pronašla utočište u Bosni, postala dio zbirke Zemaljskog muzeja u Sarajevu, te da ju je početkom Drugog svjetskog rata od uništenja spasio Bošnjak Derviš Korkut, rizikujući vlastiti život.
U materijalima se ističe i da Sarajevska hagada predstavlja trajni dokaz da vjerske tradicije nisu izolirane jedna od druge i da trenuci duboke krize često otkrivaju međuvjerska savezništva ukorijenjena u zajedničkoj ljudskosti.
U vrijeme kada religijska netolerancija, anti-kršćanski sentiment, islamofobija i antisemitizam globalno rastu, ovakav događaj nosi jasnu političku i simboličku težinu. Zbog toga Komšićevo odbijanje učešća ne djeluje kao obična protokolarna promjena obaveza, nego kao ozbiljan politički promašaj.
U trenutku kada je Bosni i Hercegovini potrebna snažna, koordinirana i vidljiva diplomatska prisutnost tamo gdje se formiraju međunarodni stavovi, izostanak člana Predsjedništva koji je trebao biti specijalni gost šalje pogrešnu poruku i partnerima i protivnicima.
Bosanskohercegovačka delegacija u Vašingtonu trebala je nastupiti u punom kapacitetu, jedinstveno i odlučno, kako bi odgovorila na štetne narative i zaštitila međunarodni ugled države. Umjesto toga, Komšićev izbor da se povuče s jedne od važnih političko-diplomatskih pozornica i ode na predavanje u Ljubljanu djeluje kao izbjegavanje odgovornosti.
Izvor: Raport.ba