Sud Bosne i Hercegovine objavio je prvostepenu presudu kojom je Began Muhić osuđen na šest mjeseci zatvora zbog krivičnog djela prevare u službi.
Prema saopštenju Suda, Muhić je u osuđujućem dijelu presude oglašen krivim da je, u periodu od 6. januara 2019. do 31. marta 2023. godine, kao generalni konzul Bosne i Hercegovine u Saveznoj Republici Njemačkoj, davao lažne podatke o svom prisustvu na poslu i redovnom radu, te na taj način sebi omogućio nezakonite isplate određenih naknada.
Sud navodi da je na taj način stekao protupravnu imovinsku korist po osnovu toplog obroka i dnevnica u ukupnom iznosu od 5.146,56 KM. Taj iznos mu je, prema presudi, oduzet i mora biti uplaćen u korist budžeta BiH nakon pravosnažnosti presude.
Istovremeno, Muhić je oslobođen dijela optužbi koji se odnosio na navodne nezakonite isplate plata i jedne dnevnice u ukupnom iznosu od 50.916,06 KM.
Važno je naglasiti da je riječ o prvostepenoj presudi i da je protiv nje dozvoljena žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH.
Gdje je politička odgovornost?
Ipak, bez obzira na dalji tok postupka, ovaj slučaj već sada otvara ozbiljno pitanje političke odgovornosti. Jer kada osoba koja obavlja javnu funkciju gradonačelnika Živinica bude osuđena za prevaru u službi, onda to više nije samo pravosudna vijest, nego i političko pitanje od javnog interesa.
Suština ovog slučaja nije samo u iznosu novca. Mnogo je važnije ono što je Sud utvrdio u osuđujućem dijelu presude: lažni podaci o prisustvu na poslu, ovjeravanje takvih evidencija i nezakonite isplate naknada. Upravo to ostavlja najtežu mrlju, jer govori o odnosu prema funkciji i povjerenju koje javna pozicija nosi.
Zbog toga se u ovakvim slučajevima ne postavlja samo pitanje krivične odgovornosti, nego i pitanje političkih standarda. Javnost ima pravo da zna kakve osobe vode institucije i gradove, te kakve posljedice ovakvi sudski epilozi proizvode u političkom životu.