Centralna izborna komisija BiH pokrenula je postupak protiv Milorada Dodika zbog govora mržnje u njegovom obraćanju u Istočnom Sarajevu, gdje je, između ostalog, muslimane označio kao „amebe“ i pozivao na otpor „islamizaciji“ tog područja. Postupak koji je CIK zvanično potvrdio otvara mogućnost ozbiljnih sankcija – od novčane kazne, pa sve do zabrane učestvovanja na izborima.
Ono što čini ovaj slučaj politički značajnim nije samo pravna procedura, nego promjena odnosa moći. Institucije države, koje su godinama djelovale kao nijemi posmatrači nacionalističke retorike, sada pokazuju volju da postave granice.
I to se dešava u trenutku kada Trojka drži ključne poluge vlasti na državnom nivou.
Institucije pokazuju zube
Pokretanje procesa od strane CIK-a ukazuje na promjenu dinamike u tretiranju političke retorike u BiH. Dok su ranije slični istupi prolazili bez ozbiljnijih posljedica, institucije sada djeluju brzo i formalno – postupak je pokrenut odmah po prijavi.
CIK, u skladu sa svojim ovlaštenjima, može izreći kaznu do 30.000 KM, ali najosjetljivija mjera je zabrana kandidiranja. To je sankcija koja direktno pogađa političku infrastrukturu Milorada Dodika.
Ovaj slučaj je važan jer ne dopušta da se govor mržnje tretira kao „politički folklor“. Retorika dobija posljedice.
Dodik je godinama gradio narativ u kojem su institucije BiH slabe i bezopasne.
Danas, međutim, njegova retorika više ne odjekuje u vakuumu, već pred institucijama koje reaguju. Ne u spektaklu, ne u sukobu, nego u zakonitoj formi – što je za njega najneugodniji tip pritiska, jer mijenja teren na kojem se politička borba vodi.
Postupak CIK-a možda neće odmah promijeniti Dodikove stavove. Ali mijenja okruženje u kojem on politički djeluje. Država više nije posmatrač, i to će Dodik sada morati uzeti u obzir.