Tvrdnje koje je iznio opozicioni zastupnik Nebojša Vukanović otvorile su novo pitanje o integritetu institucija zaduženih za izborni proces u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim navodima, dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske, Siniša Karan je zaposlio Mirjanu Dragoljić, suprugu aktuelnog predsjednika Centralne izborne komisije BiH, Jovana Kalabe. Upravo ta činjenica, tvrdi Vukanović, postavlja ozbiljno pitanje sukoba interesa, jer se Kalaba kasnije nije izuzeo iz odlučivanja o predmetima koji su se direktno ticali Karana. Vukanović navodi da je predsjednik CIK-a navodno bio “odlučujući glas” u situacijama koje su omogućile Karanu da ostane aktivni kandidat u izbornom procesu, iako su protiv njega postojale prijave za kršenje izborne procedure i druge nepravilnosti.
Sjene nad integritetom izbornog sistema
Prema njegovim riječima, cijeli proces predstavlja klasičan primjer institucionalne zarobljenosti – situacije u kojoj privatni odnosi i političke veze preuzimaju primat nad javnim interesom i zakonitošću izbornog procesa. Ako se ove tvrdnje potvrde, riječ je o modelu u kojem se nezavisne institucije pretvaraju u mehanizme za zaštitu političkih elita, čime se dodatno urušava povjerenje javnosti u izborni integritet. Posebno je problematično što bi ovakav slučaj mogao postati presedan za opravdavanje sličnih praksi u budućnosti, jer se šalje poruka da su lične veze moćnije od institucionalnih pravila. Za zemlju sa osjetljivim političkim sistemom poput BiH, ovakvi primjeri imaju šire implikacije: podstiču političku polarizaciju, stvaraju nepovjerenje birača i otvaraju prostor za osporavanje rezultata izbora.
U ovom trenutku ostaje otvoreno pitanje šta će uraditi CIK i hoće li biti pokrenuta nezavisna istraga koja bi razjasnila sve okolnosti. Transparentno objavljivanje podataka o tome da li je Kalaba zaista učestvovao u odlukama koje se tiču Karana, kao i dokumentacija o imenovanju njegove supruge u Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, predstavljaju minimum koji bi trebao biti dostupan javnosti. Bez tih informacija, potezi CIK-a i dalje ostaju pod sjenom sumnje, a povjerenje građana u izborni proces dodatno slabi.