Ministar odbrane BiH Zukan Helez danas je saopštio da je odbio dati saglasnost za slijetanje vojnog aviona Mađarske na Aerodrom Banja Luka, kojim je u BiH trebao doputovati šef mađarske diplomatije Péter Szijjártó. Helez je odluku obrazložio nedostatkom transparentnih informacija o namjeni leta i činjenicom da mađarska strana nije ponudila uvjerljivo objašnjenje zašto visoki civilni zvaničnik dolazi vojnim avionom. Naglasio je da je njegova dužnost zaštita ustavnog poretka i zakona BiH, te da u takvim situacijama ne može djelovati protiv interesa države.
Ovaj potez odmah je izazvao snažnu političku pažnju, budući da se godinama zna da mađarski premijer Viktor Orbán i ministar Szijjártó predstavljaju najdosljedniju međunarodnu podršku Miloradu Dodiku i njegovoj politici potkopavanja ustavnog poretka. Time je cijeli događaj dobio širi geopolitički okvir.
Sumnje zbog vojnog aviona i mogući obavještajni rizici
Sama činjenica da ministar vanjskih poslova jedne EU članice stiže vojnim avionom, bez jasnog obrazloženja i bez prethodno definisanih protokola, predstavlja neuobičajenu praksu u međunarodnim odnosima. Takvi letovi obično se koriste za vojne misije, specijalne inspekcije ili sigurnosno-osjetljive zadatke, što dodatno povećava potrebu za transparentnošću. Helezova odluka da ne odobri let dok se ne razjasne sve okolnosti može se posmatrati kao preventivni sigurnosni potez, posebno jer se destinacija — Banja Luka — već duže koristi kao političko uporište za projekte koji idu protiv državnih institucija.
Analiza sigurnosnih procedura pokazuje da Ministarstvo odbrane ima isključivu nadležnost nad odobravanje vojnih letova, što znači da se odluka nije mogla zaobići drugim političkim kanalima. Time je efektivno spriječen mogući „paralelni protokol“ susreta između Dodika i mađarskog ministra, koji bi se desio mimo zvaničnih institucija BiH i bez javnog uvida.
Širi politički signal i posljedice po regionalne odnose
Helezova odluka danas predstavlja jedan od rijetkih slučajeva u kojima je BiH jasno odbila zahtjev države članice EU zbog proceduralnih i sigurnosnih razloga. Time se šalje signal da se u regionu više neće tolerisati prakse koje ugrožavaju suverenitet, a istovremeno se otvara pitanje uloge Mađarske u regiji, posebno njene dugogodišnje podrške destabilizirajućim narativima iz Banje Luke.
Ovakav potez takođe smanjuje prostor Dodiku da koristi Budimpeštu kao politički i diplomatski štit, te potvrđuje da se procedure u državnim institucijama mogu postaviti iznad političkih pritisaka. U širem kontekstu, odluka djeluje kao test institucionalnog suvereniteta — i ovog puta, sistem ga je položio. Time je, prvi put nakon dugo vremena, jedna institucija BiH čvrsto povukla liniju i stavila interese države ispred vanjskih političkih kalkulacija.