U javnosti je sve više javlja rasprava o tome kakve rezultate kantonalne vlade postižu na tržištu rada. Nedavna analiza ekonomiste Davora Čičića otvorila je pitanje zbog čega se pad zaposlenosti gotovo u pravilu javlja u kantonima gdje dominiraju SDA, DF i SBiH, dok Kanton Sarajevo – uz sve ekonomske izazove – bilježi rast broja zaposlenih.
Čičić ukazuje da su najizraženiji negativni trendovi prisutni u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu te u Srednjobosanskom kantonu, gdje se već godinama održava gotovo nepromijenjena politička struktura. Prema njegovim navodima, upravo su ti kantoni zaslužni za najveći dio ukupnog pada zaposlenosti u Federaciji. Istovremeno, Kanton Sarajevo izdvaja se kao jedina sredina sa stabilnim i mjerljivim rastom – više od hiljadu novih radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu.
Zašto se takav kontrast pojavljuje? Čičić smatra da se uzroci ne mogu svesti samo na ekonomske faktore. Struktura lokalnih vlasti, način upravljanja poticajima, ekonomska strategija i kvalitet javne administracije imaju jednako važnu ulogu. Kantoni pod SDA-ovom kontrolom u pravilu imaju centraliziranu i sporiju administraciju, slabu koordinaciju sa privredom i najmanje transparentne modele raspodjele poticaja. Nasuprot tome, Kanton Sarajevo u posljednje tri godine bilježi povećane investicije, jaču turističku sezonu, reorganizaciju javnih službi i aktivniji pristup tržištu rada.
Ipak, podaci nose i određena ograničenja. Sezonalnost, migracije radne snage i struktura privrede mogu utjecati na kratkoročne oscilacije. Iako trendovi ukazuju na jasan raskorak među kantonima, nije svako kretanje moguće objasniti isključivo politikom lokalne vlasti. No, u dugoročnijoj perspektivi stvara se obrazac: tamo gdje se godinama održava zatvoren politički sistem, ekonomska dinamika stagnira; tamo gdje postoji promjena vlasti i otvaranje prostora za konkurenciju, rezultati su vidljiviji.
Čičićeva analiza stoga otvara važno pitanje za naredne mjesece i izborne cikluse: da li je politika kantonalnih vlada postala najvažniji ekonomski faktor u Federaciji BiH? Brojke upućuju na to da kantoni sa istim političkim obrascima tokom dugog niza godina zaostaju za onima koji su promijenili pristup upravljanju. Ukoliko se taj trend nastavi, razlika između „razvijenih“ i „zarobljenih“ kantona mogla bi postati još vidljivija.