Načelnik Travnika je ovih dana javno najavioda općina ulazi u proceduru dobijanja statusa grada. Ta najava je predstavljena kao administrativni i razvojni iskorak, ali iza nje se otvara politički kontekst koji ne može i ne smije biti zanemaren. Proglašenje grada ne znači samo promjenu naziva, već otvara prostor za izmjene statuta i novu unutrašnju organizaciju vlasti, a upravo je to teren na kojem HDZ godinama zagovara drugačiji model uređenja Travnika.
Ta ambicija nije nova. Još 2015. godine predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović javno je izjavioda bi Mostar i Travnik trebalo “urediti po istom modelu”, navodeći da se radi o središtima multietničkih kantona u kojima rješenja treba tražiti paralelno. Iako je tada tvrdio da Mostar neće biti podijeljen niti pretvoren u “grad slučaj”, suština poruke bila je jasna: model uređenja Mostara treba poslužiti kao obrazac i za Travnik.
Najava da se upravo sada pokreće ova procedura po prvi put otvara prostor u kojem se takve ideje mogu razmatrati na institucionalnom nivou. U tom okviru dio javnosti i političkih analitičara postavlja pitanje političke odgovornosti SDA, posmatrajući širu političku sliku u Srednjobosanskom kantonu, uključujući i prisustvo zastavaHerceg-Bosne uz glavne saobraćajnice na više lokacija, što se u javnosti tumači kao simboličko jačanje političkog uticaja HDZ-a.
Iako su Bošnjaci demografska većina u kantonu, političku vlast godinama oblikuju koalicioni odnosi SDA-HDZ u kojima bošnjačka stranka nema presudan uticaj. Ako se sličan obrazac, kroz izmjene statuta i novu organizaciju vlasti, prenese i na Travnik, postoji realan rizik da se i na lokalnom nivou stvori situacija u kojoj demografska većina nema stvarnu političku moć.
Važno je naglasiti da Bošnjaci samim statusom grada ne dobijaju ništa značajno. Ne dobijaju nove nadležnosti, veće budžete niti jaču političku poziciju. S druge strane, HDZ-u se otvara institucionalni prostor da ponovo artikuliše dugogodišnje zahtjeve koje je ranije javno najavljivao. Upravo u toj neravnoteži leži suština problema.
Zato pitanje Travnika kao grada nije puka administrativna formalnost. To je politički proces sa dugoročnim posljedicama, u kojem SDA snosi posebnu političku odgovornost. Ako i ovaj put izostane jasna strategija i javno objašnjenje, Travnik bi mogao krenuti putem kojim je već krenuo Srednjobosanski kanton – putem u kojem demografska većina postupno gubi političku težinu.
Napomena: Tekst je analitičkog karaktera i temelji se na javno dostupnim informacijama i političkim procjenama.